We ksach uwach ri maya’ ch’ab’al xuquje’ ksach uwach ri maya’ na’oj

We jun chak patan ri’ kutzijob’ej chi qe jas ub’e’al uk’oje’ik ri K’iche’ ch’ab’al ruk’ ri kaxlan ch’ab’al rumal che ri K’iche’ ma qas ta ya’om uq’ij chi uwach ri kaxlan tzij. Ri kaxlan tzij are qas ya’om uq’ij rumal are ri’ ya’talik kkoj che ri ch’awem pa ronojel ri tinamit Paxil Kayala’. Ri maya’...

Descripción completa

Detalles Bibliográficos
Autor principal: López Ixcoy, Saqijix Candelaria
Formato: Online
Idioma:spa
Publicado: Universidad Nacional, Costa Rica 2021
Acceso en línea:https://www.revistas.una.ac.cr/index.php/siwo/article/view/16262
id SIWO16262
record_format ojs
institution Universidad Nacional de Costa Rica
collection Siwo
language spa
format Online
author López Ixcoy, Saqijix Candelaria
spellingShingle López Ixcoy, Saqijix Candelaria
We ksach uwach ri maya’ ch’ab’al xuquje’ ksach uwach ri maya’ na’oj
author_facet López Ixcoy, Saqijix Candelaria
author_sort López Ixcoy, Saqijix Candelaria
description We jun chak patan ri’ kutzijob’ej chi qe jas ub’e’al uk’oje’ik ri K’iche’ ch’ab’al ruk’ ri kaxlan ch’ab’al rumal che ri K’iche’ ma qas ta ya’om uq’ij chi uwach ri kaxlan tzij. Ri kaxlan tzij are qas ya’om uq’ij rumal are ri’ ya’talik kkoj che ri ch’awem pa ronojel ri tinamit Paxil Kayala’. Ri maya’ taq ch’ab’al xew ya’talik kekoj pa taq ri tinamit e maya’ rumal k’u ri’ ri kik’aslemal sib’alaj kch’uti’nirik. We kqasach kan ri maya’ ch’ab’al ksach uwach ronojel ri qab’antajik, ri qano’jinem ri qachomanem. K’i taq wa’ ri jastaq ketob’ik rech ksach uwach ri maya’ ch’ab’al jacha taq wa’: ri itzelanem, ri jalajoj taq tijob’al ma ketob’ taj rumal ma kkiya ta kiq’ij ri maya’ ch’ab’al pa ri tijonik, ri meb’a’il kub’ano chi ri winaq keb’e pa nik’aj chik tinamit xaq je ri’ ksach uwach ri kich’ab’al. Ri taq maya’ komon k’iche’ kich’ab’al xuquje’ nik’aj chik, keriqitaj wa’ chi upam we k’axk’olil ri’. Ri k’iche’ ch’ab’al rech ri tinamit Santa Cruz uq’ab’ ri nim tinamit K’iche’ rech ri Paxil Kayala’ are jun chi ke ri taq tinamit jawi tajin ksach wi uwach ri k’iche’ ch’ab’al. Ri nan tat ma tajin ta kkik’ut chi kiwach ri ak’alab’, ri alab’omab’ xuquje’ ri alitomab’ ri ch’ab’al ri’. Ri kik’oje’ik jalajoj taq tzijob’al b’anob’al pa jun tinamit xa jun je’l q’inomal ri’ rumal ri’ are kuto chi k’o ta ri qus k’olem chi kixo’l konojel ri uwinaqil ri Paxil Kayala’. Rech kya’taj wa’ rajawaxik kya’ nim kiq’ij ri mayab’ taq tzijob’al rech ma ksach ta kiwach, we ma kb’an wa’ naj ta wa’ ksach kiwach ri jalajoj taq ch’ab’al xaq je ri’ ma kya’taj ta ri’ ri k’amoj ib’ kajawax chi kixo’l konojel ri winaqib’. Ri uya’ik uchuq’ab’ ri kik’aslemal ri jalajoj taq maya’ ch’ab’al xuquje’ ri b’anob’al pa kiq’ab’ ri mayab’ taq komon k’o wi, jun nimachak wa’ ri kraj kkib’ano.
title We ksach uwach ri maya’ ch’ab’al xuquje’ ksach uwach ri maya’ na’oj
title_short We ksach uwach ri maya’ ch’ab’al xuquje’ ksach uwach ri maya’ na’oj
title_full We ksach uwach ri maya’ ch’ab’al xuquje’ ksach uwach ri maya’ na’oj
title_fullStr We ksach uwach ri maya’ ch’ab’al xuquje’ ksach uwach ri maya’ na’oj
title_full_unstemmed We ksach uwach ri maya’ ch’ab’al xuquje’ ksach uwach ri maya’ na’oj
title_sort we ksach uwach ri maya’ ch’ab’al xuquje’ ksach uwach ri maya’ na’oj
title_alt La pérdida del idioma maya es también la pérdida del pensamiento maya
A perda do idioma maya é também a perda do pensamento maya
publisher Universidad Nacional, Costa Rica
publishDate 2021
url https://www.revistas.una.ac.cr/index.php/siwo/article/view/16262
work_keys_str_mv AT lopezixcoysaqijixcandelaria weksachuwachrimayachabalxuqujeksachuwachrimayanaoj
AT lopezixcoysaqijixcandelaria laperdidadelidiomamayaestambienlaperdidadelpensamientomaya
AT lopezixcoysaqijixcandelaria aperdadoidiomamayaetambemaperdadopensamentomaya
_version_ 1781403509206286336
spelling SIWO162622021-10-13T17:56:29Z We ksach uwach ri maya’ ch’ab’al xuquje’ ksach uwach ri maya’ na’oj La pérdida del idioma maya es también la pérdida del pensamiento maya A perda do idioma maya é também a perda do pensamento maya López Ixcoy, Saqijix Candelaria We jun chak patan ri’ kutzijob’ej chi qe jas ub’e’al uk’oje’ik ri K’iche’ ch’ab’al ruk’ ri kaxlan ch’ab’al rumal che ri K’iche’ ma qas ta ya’om uq’ij chi uwach ri kaxlan tzij. Ri kaxlan tzij are qas ya’om uq’ij rumal are ri’ ya’talik kkoj che ri ch’awem pa ronojel ri tinamit Paxil Kayala’. Ri maya’ taq ch’ab’al xew ya’talik kekoj pa taq ri tinamit e maya’ rumal k’u ri’ ri kik’aslemal sib’alaj kch’uti’nirik. We kqasach kan ri maya’ ch’ab’al ksach uwach ronojel ri qab’antajik, ri qano’jinem ri qachomanem. K’i taq wa’ ri jastaq ketob’ik rech ksach uwach ri maya’ ch’ab’al jacha taq wa’: ri itzelanem, ri jalajoj taq tijob’al ma ketob’ taj rumal ma kkiya ta kiq’ij ri maya’ ch’ab’al pa ri tijonik, ri meb’a’il kub’ano chi ri winaq keb’e pa nik’aj chik tinamit xaq je ri’ ksach uwach ri kich’ab’al. Ri taq maya’ komon k’iche’ kich’ab’al xuquje’ nik’aj chik, keriqitaj wa’ chi upam we k’axk’olil ri’. Ri k’iche’ ch’ab’al rech ri tinamit Santa Cruz uq’ab’ ri nim tinamit K’iche’ rech ri Paxil Kayala’ are jun chi ke ri taq tinamit jawi tajin ksach wi uwach ri k’iche’ ch’ab’al. Ri nan tat ma tajin ta kkik’ut chi kiwach ri ak’alab’, ri alab’omab’ xuquje’ ri alitomab’ ri ch’ab’al ri’. Ri kik’oje’ik jalajoj taq tzijob’al b’anob’al pa jun tinamit xa jun je’l q’inomal ri’ rumal ri’ are kuto chi k’o ta ri qus k’olem chi kixo’l konojel ri uwinaqil ri Paxil Kayala’. Rech kya’taj wa’ rajawaxik kya’ nim kiq’ij ri mayab’ taq tzijob’al rech ma ksach ta kiwach, we ma kb’an wa’ naj ta wa’ ksach kiwach ri jalajoj taq ch’ab’al xaq je ri’ ma kya’taj ta ri’ ri k’amoj ib’ kajawax chi kixo’l konojel ri winaqib’. Ri uya’ik uchuq’ab’ ri kik’aslemal ri jalajoj taq maya’ ch’ab’al xuquje’ ri b’anob’al pa kiq’ab’ ri mayab’ taq komon k’o wi, jun nimachak wa’ ri kraj kkib’ano. Este estudio analiza la situación de la diglosia del k’iche’, una lengua maya, en relación con el español, el idioma oficial de Guatemala. Debido a la diglosia, el k’iche’ corre el riesgo de sufrir pérdida gradual. Perder una lengua implica perder toda una forma de vida y prácticas culturales, pensamientos y sentimientos. Hay varios factores que provocan la pérdida del idioma; por ejemplo, el racismo y la discriminación, el sistema educativo, el sistema económico y la inmigración. Las comunidades de habla k’iche’ están atravesando esta desafiante realidad, que también es válida para otras comunidades mayas. El dialecto k’iche’ de Santa Cruz del Quiché, departamento de El Quiché, Guatemala, es un ejemplo de la situación de pérdida: los niños y jóvenes no están aprendiendo el k’iche’ como lengua materna. La convivencia de lenguas y culturas es una gran riqueza, y por ello debe haber armonía entre la población de Guatemala; pero si no se supera la situación de diglosia, las lenguas mayas seguirán en peligro de pérdida y la práctica intercultural será cada vez más lejana de ser una realidad. La revitalización lingüística y cultural es un desafío para las comunidades mayas. Este estudo analisa a situação da diglossia do k’iche’, uma língua maya, em relação com o espanhol, o idioma oficial de Guatemala. Devido à diglossia, o k’iche’ corre o risco de sofrer perda gradual. Perder uma língua implica perder toda uma forma de vida e práticas culturais, pensamentos e sentimentos. Há vários fatores que provocam a perda do idioma, por exemplo, o racismo e a discriminação, o sistema educativo, o sistema econômico e a imigração. As comunidades de fala k’iche’ estão atravessando esta desafiante realidade, que também é válida para outras comunidades mayas. O dialeto k’iche’ de Santa Cruz del Quiché, departamento de El Quiché, Guatemala, é um exemplo da situação de perda: as crianças e jovens não estão aprendendo o k’iche’ como língua materna. A convivência de línguas e culturas é uma grande riqueza, e por isso deve haver harmonia entre a população de Guatemala; mas se não se supera a situação de diglossia, as línguas mayas continuarão em perigo de perda e a prática intercultural será cada vez mais distante de ser uma realidade. A revitalização linguística e cultural é um desafio para as comunidades mayas. Universidad Nacional, Costa Rica 2021-06-30 info:eu-repo/semantics/article info:eu-repo/semantics/publishedVersion Artículo revisado por pares application/pdf text/html application/epub+zip audio/mpeg https://www.revistas.una.ac.cr/index.php/siwo/article/view/16262 10.15359/siwo.14-2.5 SIWÔ' Revista de Teología/Revista de Estudios Sociorreligiosos; Vol. 14 Núm. 2 (2021): Siwo 14.2; 105-131 2215-2482 2215-227X spa https://www.revistas.una.ac.cr/index.php/siwo/article/view/16262/23410 https://www.revistas.una.ac.cr/index.php/siwo/article/view/16262/23411 https://www.revistas.una.ac.cr/index.php/siwo/article/view/16262/23412 https://www.revistas.una.ac.cr/index.php/siwo/article/view/16262/23413